Friday, January 19, 2018

Perspetiva Lideransa Nian ba Partisipasaun Komunidade Hasoru Dezenvolvimento



(IHA MUNICIPIO BAUCAU POSTU-ADMINISTRATIVO BAGUIA SUKU HAE-CONI)




HUSI
Abilio Pereira Barbosa
14.03.03.003
Ekonomia
Estudu Dezenvolvimentu

Professor Orientador Materia Estatistika

(Dr. Arlindo do Ceo Fatima. L.Ec)
UNIVESRSIDADE ORIE NTAL TIMOR LORO SA’E
(UNITAL)
Tinan Akademika 2015/2016


ABSTRATU
Hanesan hakerek tiha ona iha preleminariu katak  Prespektiva lideransa nian ba partisipasaun komunidade hasoru dezenvolvimentu sai hanesan Titulu principal ne’ebe dala ruma mos sosiedade komunidade toka bei-beik. Buat hirak sira ne’e sai hanesan kestaun atu dada ema, tamba partisipasaun komunidade oinsa halao hasoru dezenvolvimentu. fundamentu peskiza ne’ebe halao  mak survey, dala ruma mos sai tipu ba peskiza deskriptitivo  ne’ebe ho objectivo atu  fo dalan  ou esplika klaru sobre prespektiva Lideransa ba partisipasaun komunidade hasoru dezenvolvimentu iha  Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku Hae-Coni Rekolha dadus-dadus halao ho  observasaun kestinario no Intervista  iha mos universu  peskiza ba  komunidade hotu-hotu ho lia nain komunidade ne’ebe iha suku no  dada mos amostra em porposivo rezultado dados ne’ebe analiza ho kualitativo suporta tabela-tabela frekuensia ne’ebe simplesmente, tabulasaun risku no variabel ho indikador  iha rezultadu peskiza ida ne’e .




 PREFÁSIU
Hahi’i no agradese ba Na’i Maromak tanba nia bensaun no espiritu  hakerek- na’in bele finaliza mini-teze ida ne’e ho di’ak  tuir orientasaun  ne’ebé  iha. Ho ne’on  metin katak hakerek  mini teze ida ne’e, hakerek na’in sempre hasoru dezáfiu no obstákulu oi-oin. Maibé ho ida ne’e hotu bele liu husi tulun no suporta husi parte hotu-hotu hanesan morál no mós materiál hodi hakerek no finaliza mini teze ida ne’e. Ho oportunidade ida ne’e la haluha mós hakerek-na’in hato’o obrigadu ba
Señor Prof. Dr. Roberto Seixas Miranda Jerónimo  hanesan Reitór Universidade Oriental :  Timor Lorosa’e ne’ebé iha responsabilidade tomak ba institutu akademia ida ne’e.
Señor Dr. Saturnino Claudio Cabral Maria. M.E ,hanesan Dekanú Fakuldade Ekonomia.
 Señor Fransisco Do Santos Martins .Se. hanesan Chefe Departamentu Estudu Dezenvolvimentu .
Señor Arlindo do Ceo Fatima L.Ec nu’udar orientador ba materia Estatistika II.
Ba dosente hotu ne’ebé iha departamentu estudu  dezenenvolvimentu ne’ebé fó bukaé ba  responsabliza departamentu estudu dezenvolvimentu.   hakerek-na’in estudu iha Fakuldade Ekonomia, Universidade Oriental Timor Lorosa’e
Ba Señor Clementino Pereirta no Señora Rojaliñha Barbosa nu’udar Inan no Aman ne’ebe
Apoio moral no motivasaun tantu mos ekonomia rikusoin tomak.
Ba maluk estudante hotu ne’ebé fó apoiu no kolaborasaun husi sira nia ideia durante hakerek  mini teze ida ne’e.
Ikus liu hakerek-na’in konsidera katak mini teze ne’e sei dook husi liafuan perfeitu tanba ne’e, presiza sujestaun no krítika sira ne’ebé ho intensaun dezenvolve husi ema hotu-hotu atu hadi’a no haklean mini teze ne’e iha futuru.



DEDIKATÓRIU

Mini-Teze ida ne’e ha’u hana’i ba:
Na’i Maromak ne’ebé boot liu hotu-hotu, ho espiritu natureza tomak tanba Nia bensaun no grasa, mak makerek-na’in bele remata hakerek mini-teze ida ne’e.
Ba ha’u nia Inan-Aman ne’ebé ha’u hadomi: Clementino Pereira no Rojalinha Barbosa mak ha’u hadomi ne’ebé hahoris, kuidadu no eduka, ha’u to’o boot ho sira nia domin ne’ebé boot. ba ha’u nia melhor amigo melhor amiga sira tomak ne’ebé mak ha’u hadomi naran mak hau latemi durante sira nafatin motivasaun no fó iedal ba ha’u nia estudu durante hahu nivel primaria to’o estudu iha universidade bele to’o ona Semestre Iv agora .
Ba familia tomak ne’ebé fó apoiu no motivasaun maka’as durante ha’u nia estudu liu-liu ha’u nia maun: Justinho Barbosa Pereira no la haluha mós ha’u nia alin feto Anjelinha Pereira Inklui mos Alin ikun Jose da costa  ne’ebé ajuda iha tempo ne’ebé difísil durante ha’u estudu husi Ensinu-Secundaria to’o mai nivel Ensino Superior.Tanbasira hotu nia suportasaun no motivasaun ha’u bele to’o ona (Semestre IV).
Ba ha’u nia dosente sira hotu iha departamentu estudu dezenvolvimentu, liu-liu ha’u nia dosente orientador materia Estatistika ne’ebé ho laran luak oferese nia tempu hodi fó orientasaun di’ak mai hau.
La haluha mos ba ha’u nia (Almamater), Fakuldade Ekonomia Universidade Oriental Timor Lorosa’e.



 INDISE
Prefasiu..                                                                                                                                 I
Abstratu.                                                                                                                                 II
Dedikatoriu.                                                                                                                            III
Indise.                                                                                                                                     IV
Lema.                                                                                                                                      V
Kapitulu I.Preleminariu.                                                                                                     
VI
Antesdensia.                                                                                                               1
Formulasaun  Problema.                                                                                                          2
Objectivu Peskiza..                                                                                                     3
Benefisiu Peskiza.                                                                                                                   4
Sistematiku deskreve.                                                                                                 5
Kapitulu II. Baze De Teritiku.                                                                                             VII
2.1. Definisau Teoria.                                                                                                              6
2.2. Prespektiva Lideransa.                                                                                                     7
2.3.Lideransa.                                                                                                                         8
2.4. Partisipasaun komunitario.                                                                                               9
2.5. Dezenvolvimentu.                                                                                                            10
2.6. Fator-Fator Ne’ebe Influensia Komunidade.                                                                  11
2.7. Estrutura Pensamentu.                                                                                                     12
2.8. Hipoteza.                                                                                                                          13
Kapitulu III.Metodologia Peskiza    VIII
3.1. Tempu No Fatin Peskiza  14
3.2. Fatin Halao Peskiza.                                                                                                        15
3.3. Universu no Amostra ba Peskiza.                                                                                    16
3.4. Universu  Peskiza.                                                                                                            17
3. 5.  Variabel Peskiza.                                                                                                            18
3.6. Variabel Indepedente.                                                                                                     19
3.7. Variabel depedente                                                                                                          20
Kapitulu. IV.Deskripsaun Ba Rezultadu Peskiza.                                                             IX
4.2 Elabora Dados Peskiza.                                                                                                    21
4.3 Historia Municipio, Postu Suku.                                                                                       22
5.1.Kapitulu IV.Liafuan maktaka.                                                                                          X
5.2. Konkluzaun.                                                                                                                     23
5.3. Sujestaun.                                                                                                                         24
5.4 Bibleografia.                                                                                                                     25


           


“LEMA”

Dezafiu Mak Hau Nia Frakeza Laos Atu Fo Sala Espiritu Tulun Husi Maromak Nian No Mos Laos Atu Fo Sala Ba Inan Aman Maibe Pasesnsia Deit.
Tamba Pasensia Mak Chave Prinsipal Hodi Manan Vitoria  Moris Diak Nian iha futuru
















KAPITULU I
PRELEMINARIU

1.2 Antesdensia
Dezenvolvimentu sai hanesan mehi no espetativa komunidade nian atu atinji mehi hirak ne’e mak presiza prespektiva lideransa nian hodi hamosu estratejia foun iha suku para bele fanu povu hotu-hotu no atende nessesidade povu nian ba bem-estar de serbisu no  lori mos aspirasaun no aprosimasaun ho komunidade hodi buka dalan alternativu ida mais konkretu hodi rezolve problema ne’ebe komunidade infrenta. lider nu’udar individu ne’ebe iha kapasidade no komitmentu bo’ot  hodi akumula komunidade sira hotu iha suku laran hodi hala’o aktividade ruma para atinji objetivo. Tuir lei no. 3/2009 defini katak lideransa komunitáriu sira nu’udar pessoal koletiva atu organiza partisipasaun sidadaun hotu hodi fó solusaun ba sira nia problema rasik no ho vizaun profundu rasik atu hala’o planu programa ne’ebé deside hamutuk ho komunidade.
Mesmu nu’une komunidade nia partisipasaun iha progressu dezenvolvimentu sei menus no barak mak la kontribui ba progressu dezenvolvimentu ne’ebe profunda ona. Ho ida ne’e mak nu’udar lideransa komunitario no membru konsellu suku presiza desempeña kareira servisu nian ho konsiensia nakonu espirito nasionalismu no patriotizmu hodi presta servisu tuir komitmentu no konssistente. Moris iha sosiedade presiza tebes lideransa ida ne’ebe iha kapasidade exklusivo para hanorin no motiva komunidade sira hodi hala’o aktividade ida nu’une bele hadia komunidade nia moris ho ekonomia sustentanbilidade harmonia no saudavel. Atu hala’o aktividade ida presiza iha motivasaun no mos inspira hodi bele kreativo no sai ema inovator diak hodi halo inovasaun ba buat hotu iha ne’e rasik .
Lideransa komunitario nu’udar pesoal ne’ebe hetan legitimidade no konfiansa husi komunidade liu husi votasaun direita ne’ebe livremente no demokratiku liu, Atu assume kargu nu’udar xefe do suku hodi presta nia funsaun atu servi no tane komuniadade hodi bele aselera dezenvolvimentu lokal. Bainhira lideransa eleito mak sei kaer pasta atu lejitima papél ne’ebé mak desempeña ona husi lideransa komunitáriu nomos estrutura komunitárius sira, atrávesa husi Eleisaun Suku tuir lei no. 2/2004, Durante tinan 5 (lima) nia laran. Lideransa komunitariu iha responsavel moral ne’ebe importante tebes ba kresimentu socio-ekonomiku populasaun ba progresu dezenvolvimentu iha suku. Tuir Dekretu Lei no. 3/2009 husi Ministeri Estatal ne’ebé hateten tenke responsabilidade ba pensamentu no knar lideransa lokal hanesan tuir mai ne’e:
Koordena implementasaun hodi foti desijaun husi Konsellu do Suku no halo koordenasaun ho membrus Konsellu do Suku sira seluk.
Komitmentu ne’ebe mais profunda para Promove progressu konsultasaun no diskusaun ne’ebé kontinua nafatin iha komunidade hotu konaba planeamentu no ezekusaun ba programa dezenvolvimentu komunitáriu tantu mos halo transparte ba akontabilidade publiku.
Halo kooperasaun ho Administrasaun municipal no reprezentante governu konaba adopta prosedimentu ba dezenvolvimentu Suku.
Iha responsabilidade moral hodi rezolve problema ka konflitu ki’ik ne’ebé mosu entre Aldeia ida ka rua ne’ebé eziste iha Suku.
Promove no kriasaun atu bele halo prevensaun ba violênsia doméstika.
Iha inisiativa atu fó apoiu no akompaña vítima violênsia doméstika no tratamentu kastigu ba agresor atu nune’e bele halakon kazu ne’ebe iha komunidade nia le’et.
Husu intervensaun ba parte seguransa se kuandu mosu konflitu ka violênsia ida ne’ebé lahetan solusaun iha nível lokal no sai hanesan provokasaun.
Apresenta ba aprovasaun iha Konsellu do Suku konaba relatóriu finanseiru semestral nomos aktividades dezenvolvimentu nian.
Hametin relasaun sosial entre suku ida ba suku ida hodi hapara problema jeografikamente mapa do suku.
     Prespektiva lideransa sai hanesan fatór determinante ba progresu dezenvolvimentu suku. Mesmu nu’une atu aselera prosgressu dezenvolvimentu suku mak, presiza mos kontribuisaun no partisipasaun komunidade iha aktividade hotu hahu husi planeamentu, organija, inplementa no halo mos monitorizasaun to,o kontrolu programa. Atu komunidade partisipa iha progressu dezenvolvimentu mak presiza kria liña kordenasaun ou komunikasaun ne’ebe diak entre lideransa ho komunidade atu bele hetan benefisiu ne’ebe mutual.    
Prespektiva nu’udar pensamentu ba estratejiku nian ne’ebe fo hanoin diak ba komunidade hotu iha actividades ruma atu bele realiza objectivo ne’ebe planeado ona.                   Atu halao aktividade ida sei la ses husi objetivu ida ne’ebe atu atinji. Objetivu ne’ebe atu atinji presija iha suportasaun no partisipasaun husi membru ou komunidade sira nian ne’ebe presiza toma konsiderasaun hodi bele atinji objetivu ne’ebe iha. Partisipasaun komunidade nian ita hare liu husi fiziku, non-fiziku no responsablidade. Partisipasaun komunidade importante tebes iha progressu dezenvolvimentu suku tamba komunidade mak sai hanesan sujeitu ba iha dezenvolvimentu, ho ida ne’e mak komunidade presiza iha abilidade hodi bele kreativo no sai mos inovator para halo inovasaun ba suku. Dezenvolvimentu ne’ebe halao atu halo ba komunidade tamba ne’e presiza iha involvimentu direita husi komunidade ne’e rasik atu deskobre rasik sira nia problema atu nune’e bele buka dalan alternativo hodi rezolve.
Partisipasaun komunidade sai hanesan baze fundamentu no prinsipiu profundu empoderamentu komunidade. Komunidade sai hanesan alvu prinsipal ba iha dezenvolvimentu tamba ne’e presiza tebes komunidade nia partisipasaun atu nune’e bele trasa dezenvolvimentu ne’ebe tuir nessesidade komunidade nian.
 Relasiona ho ida ne’e mak tuir Tuir Evereth F. Chumacher hateten katak, “dezenvolvimentu hahu husi ema maka nu’udar abut ba riku soin hotu-hotu iha mundu no laos husi sasan”. (Pedagogia;2012). Katak ema mak sai alvu ba dezenvolvimentu tamba ne’e presiza halo kapasitasaun ba komunidade atu komunidade iha esperensia no kapasidade hodi partisipa iha dezenvolvimentu intera aksaun no planeamentu to’o ba kontrolu, ho efisiensia no efikas hodi nune’e bele hetan rejultadu ne’ebe bele iha  feed back ba komunidade. Liu husi partisipasaun mak sei iha konsiensia hodi dezenvolve diak liu tan rekursus no matenek lokal ne’ebe iha hodi atinji prosperiedade no aselera progressu dezenvolvimentu iha suku. Suku nu’udar baze komunidade nian ne’ebe komunidade sira bele asesu informasaun no bele expresa sira nia problema no nesesidade loron-loron atu bele hetan atensaun husi estadu. Bainhira kondisaun iha suku mak permiti hodi halo atendimentu imediatu ba iha komunidade sira, hodi komunidade sira asesu ba buat hotu liu-liu nesesidade baziku mak sei garante dezenvolvimentu ne’ebe alargadu  no bem estar nessesidade familiar em jeralmente komunidade teritorio pais Timor-Leste. Ho razaun sira ne’ebé maktemik  ona iha parte antesdensia iha leten mak makerek na’in hakarak atu observa no hatene klean liu tan kona-ba: “PRESPEKTIVA LIDERANSA NIAN BA PARTISIPASAUN KOMUNIDADE HASORU DEZENVOLVIMENTU”
1.2.Formulasaun Problema
Profunda iha leten  mak makerek nain elogia hare oinsa partisipasun komunidade hasoru dezenvolvimentu iha Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku Hae-Coni konaba Prespektiva Lideransa Nian Ba Partisipasaun Komunitario hasoru Dezenvolvimentu suku nian, mak perguntas tuir mai ne’e.
1. Formas oinsa komunidade bele aumenta partisipasipa espesifikamente komunidade kakiak entre implementasaun programa nasional ne’ebe hamoris komunidade iha Suku Hae-Coni.?
2 Fator-fator ne’ebe influensia partisipasaun komuidade ba implementasaun dezenvolimentu iha Suku Hae-Coni ?
3 Implikasaun saida deit mak atu impede partisipasaun komunidade bainhira implimenta dezenvolvimentu iha Suku Hae-Coni.?
1.3 Objektivo Peskiza:
Banhira estuda sempre iha objectivu, nú’une peskiza ne’e mós ho nia objetivu mak atu hatene liu tan susesu ka lae Prespektiva Lideransa Nian Ba Partisipasaun Komunitario Hasoru Dezenvolvimentu Iha Mnicipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku Hae-Coni.
Nu’une mos atu hatene konaba desijaun husi lideransa nian ba dezenvolvimentu hasoru komunidade.
1.4 Benefisiu Peskiza
1. Atu hatene prespektiva lideransa nian ba partisipasaun komunidade hasoru dezenvolvimentu iha Suku Hae-Coni.
2.Atu hatene meus oinsa  komunikasaun sobre lideransa komunitario nian hasoru dezenvolvimentu iha Suku Hae-Coni.
3. Atu hatene lideransa komunitario no partisipasaun komunidade nian hasoru dezenvolvimentu iha Suku Hae-Coni.

1.5. Sistematiku deskreve.
Sistematiku monografia
Kapitulu I kontempla ho preleminariu antesdensia formulasaun problema, objektivo peskiza
Benefisiu peskiza no sistematiku deskreve.
Kapitulu II, Nakonu ho baze teoritiku. Definisaun teoria Prespektiva Lideransa, lideransa, partisipasaun komunidade, Fator-Fator influensia komunidade, dezenvomimentu, Suku Hae-Coni, estrutura pensamentu no mos  hipoteza peskiza.,
Kapitulu III. Metodologia peskiza, fatin no tempu peskiza, Tempu hala’o  peskiza, Fatin hala’o peskiza, Universu no Amostra ba Peskiza, universu peskiza,Amostra peskiza,Variavel Peskiza Nian, variabel indepedente,no Variabel ndepedente.
Kapitulu IV.hakerek hoDeskrisaun Rezultadu Peskiza, elabora dados peskiza Historia Municipio,Postu, Suku,Kapitulu .v. lia maktak, konkluzaun, sujestaun, bibleografia
           












KAPITULU II
BAZE TEORITIKU
2.1 Definisaun Teoria
2.2. Prespektiva Lideransa
 Prespektiva mai husi lingustika italia “prospettiva” ne’ebe signifika  hanesan pensamentu estratejiku tuir Leonardo Da Vinci  perspektiva mak buat  ne’ebe naturalmente forma pensamentu relativo sai mos materia iha  ambiente nia laran. Mak konkluzaun perspektiva  formas  pensamentu ho objektu realidade.
Dezenvolvimentu perspektiva sai hanesan siensia komesa husi tempu renaissance.Paolo Uccelo (1397 - 1475 ) dala barak horas atu estuda serbisu foin tuir husi seluk Fillipo Brusnelleschi  (1379 - 1446) sientista dezenvolvimentu, kontinusaun husi Leona Battista Alberti (1404-1472 ). Koalia sobre tekniku estratejiku dezenvolvimentu.
 Tamba ne’e presija iha lideransa ida ne’ebe iha pensamentu diak atu fo nafatin hanoin no hatudu dalan ba komunidade atu oinsa komunidade bele louva hodi kontinua partisipa ba dezenvolvimentu iha nia rai rasik, espesifikamente nia suku, tamba dezenvolvimentu atu sai alargadu pressija hahu husi suku ka baze.
2.3 Lideransa
Lideransa ema ka grupo ne’ebe determina diresaun organizasaun no influensa ema
hodi tuir diresaun ne’e. (Nota: Iha definisaun no teorias oioin ba lideransa no tuir referensia ne’e, aplika definisaun ne’e ba lideransa).
2.4. Partisipasaun Komunidade
Partisipasaun komunidade sai hanesan asuntu ida ne’ebe mais importante para atu atinji rejultadu no kontinuidade programa dezenvolvimentu. Partisipasaun no akompanhamentu ema husi hotu-hotu ou bele mos direitamente grupu komunidade iha atividade nia laran ne’ebe ho pasensia. Jnabrabota Bhattacharyya (Ndraha, 1990) signifika partisipasipasaun sai hanesan faze ida ne’ebe foti husi atividade entre serbisu kolektivo hodi atinji rejultadu husi parograma dezenvolvimentu se banhira dezenvolvimentu la atinji tamba menus partisipasaun husi komunidade. (Kartasasmita, 1997)

a) dezenvolvimentu so benefisia deit ba grupu kikoan deit no komunidade barak la hetan benefisia
b) dezenvolvimentu maske signifikante sei benefisia ba komunidade barak, maibe komunidade menus kompriende signifika ida ne’e
c) dezenvolvimentu signifika atu benefisia komunidade tomak
kompriende, maibe meus implementasaun la ho komprensaun sira.
d) dezenvolvimentu kompriende atu benefisia komunidade maibe durante hahu komunidade
la pretense ba.
Involve direita komunidade mak mais prinsipal iha prossesu dezenvolvimentu hotu-hotu
Partisipasisaun komunidade iha programa hakbi’it apropriadu Kobre prossesu hotu-hotu komesa husi faze inisiu ate to’o remata. Tamba ida ne’e mak
tuir  T. Ndraha partisipasipasaun publiku hetan akontese  espasu 4 (ha’at) mak:
a. Partisipasisaun prosesu formas nia laran;
b. Partisipasisaun implimentasaun nia laran
c. Partisipasisaun rezultadu benefisiu nia laran;
d. Partisipasisaun evaluasaun nia laran.
Konsetu ida ne’e fo signifika katak komunidade sei partisipas ho voluntariamente banhira sira involve a’an husi inisiu prosesu dezenvolvimentu nia laran liu husi lideransa nia prespektiva banhira sira hetan benefisiu no sente hola parte hasoru duni  lideransa nia prespektiva hodi kontinuidade ida ne’ebe komunidade benefisia.
Modelo partisipasipasaun komunidade entre faze dezenvolvimentu ne’ebe iha
Modelo hirak. Peritus Ericson (no Slamet, 1994:89) modelo partisipasipasaun
komunidade entre dezenvolvimentu nakfahe ba faze (3), maka:
1. Partisipasipasaun entre faze planu (idea planing stage). Partisipasipasaun  ba faze
Ida ne’e signifika mak involve ema hotu-hotu ba faze organija planu no
strategia entre organija no estimasaun ba atividade projektu.
Komunidade  partisipa fo sujestaun no kritika liu Enkontru  ne’ebe iha;
2. Partisipasipasaun iha faze  implimentasaun nia laran (implementation stage). Partisipasipasaun  ba faze ida ne’e mak  involve ema hotu-hotu ba faze implimentasaun serbisu ida, projetu komunidade iha ne’e  hetan fo energia, osan bele mos
material/sasan inklui idea-idea sai hanesan buat ida esensial ba partisipasipasaun
serbisu tuir mai
3. Partisipasipasaun iha utilijasaun nia laran (utilitazion stage). Partisipasipasaun ba faze ida ne’e nian mak atu involve ema hotu-hotu ba faze utilizasaun projetu
Antes serbisu prijetu  hotu. Partisipasaun komunidade ba
Faze ida ne’e hanesan energia no osan atu operasaun no tau matan projetu
Ne’ebe hamri’ik.
2.5 Fator-Fator ne’ebe influensia komunidade.
            Fatores-fatores ne’ebe influensia partisipasisaun komunidade hamri’ik husi fatores
komunidade (internal) nia laran, mak kapasidade no prepara komunidade atu
partisipa, no mos fatores ne’ebe komunidade husi liur (eksternal) tuir mai autor no instrument orgaun formal ne’ebe komunidade iha kapasidade  atu ligasaun ho stratifikasaun
sosial iha komunidade nia laran tuir matenek nain Max Weber no Zanden (1988), deskobre estratejia multidimensional konaba stratifikasaun komunidade ne’ebe identifika iha komponente 3 nia laran, ne’ebe mak tuir mai ne’e klasse (ekonomi),pozisaun (prestise)    
no poder fatores-fatores ne’ebe fo influensia ba partisipasaun komunidade hodi hetan klaru mak tuir mai ne’e
a. Fator internal
fator-fator internal mak mai husi gurupu komunidade rasik, maka individu-individu no grupu ida nia laran. Karakteristiku individu ligasaun erat ou deside husi  lalaok sosiologia hanesan tinan, tipo sexu, skill, serbisu no rezultadu (Slamet,1994:97).
Em teoritika, hasoru relasaun entre lalaok individu ho aumenta partisipasisaun,
hanesan idade, aumenta edukasaun,tipo serbisu,durasaun hanesan membru
komunidade, habot rendimentu involve iha actividade dezenvolvimentu nia laran sei
influensia liu ba partisipasaun (Slamet, 1994:137-143).
Tuir peritus Plumer (Suryawan, 2004:27), fatores  hirak  ne’e mak sei fo influensi ba komunidade atu lori prossu partisipasaun mak hanesan:
skill no matenek liu skill baziku ne’ebe privadu sei influensia ba ambiente hotu-hotu
husi komunidade refere. Kondisaun  idea ne’e  halo komunidade kompriende ou la hasoru faze-faze no tipo husi partisipasaun ne’ebe iha:
serbisu komunidade. baibain ema ho aumenta serbisu  espesifiku sei hetan
diak liu halo luan ou diak liu tan la halo luan maibe ouituan deit atu partisipa ba  projetu ne’ebe iha. Often rajaun ne’ebe profunda ba komunidade mak iha kontradisaun entre komitmentu hasoru serbisu ho objetu atu partisipasipa;
_ aumenta edukasaun no analfabetizasaun. Fator ida ne’e  influensia sobre
Komunidade iha kompetensia atu  partisipa no kompriende Exekuta hasae no formas partisipasaun ne’ebe iha.
_ tipo sexu deskobre liu husi hanesan komunidade sei Konsidera fator ida ne’e hetan influensia ojeitu no esforsu kapasidade komunidade atu partisipa lori opinion mane no feto sei iha persepsisaun no panorma difirensia hasoru buat ida bazika problema;
_ kredebilidade hasoru  kultura. komunidade ho  aumenta heterogenitas
Ne’ebe a’as, esensialmente husi saspektu religioju no kultura sei determina  strategia
Partisipasaun ne’ebe  halao serta metodologia ne’ebe halao.                                                    Kada vez konfinsa ne’ebe hetan sobre konseptu-konseptu ne’ebe iha
b. Fator-fakor Eksternal
tuir peritus Sunarti (iha jornal Tata Loka, 2003:9), fator-fator eksternal ida ne’e
hetan koalia inflensia (stakeholder), maka autor hotu ne’ebe importante
iha influensia hasoru dezenvolvimentu ida ne’e. inflensia chave ida ne’ebe se’e mak
iha nia influensia ne’ebe ho signifikante tebes, ou iha nia pojisaun prinsipal
programa susesu.
2.6. Suku Hae-Coni
Suku Hae-Coni sai hanesan fatin ida ne’ebe la fahe malu entre komunidade ho komunidade tamba ne’e prespektiva lideransa nian hasoru dezenvolvimentu sai mos hanesan programa prioridade nasional hodi komunidade kontribui.
Suku Hae-Coni  nia prinsipiu-prinsipiu ne’ebe  mais profundu:
 Dezenvolvimentu Humanu
Otonomia
Desentralizasaun
Orientasaun Ba Komunidade Kakiak
Partisipasipaaun
Justisa No Lia Los Ba Jeneralidade
Demokrasia
Transparante  Akuntabilidade
Prioridade
Em jeralmente, objektivo Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku Hae-Coni  moris sustentavel harmonia no komunidade atu iha oportunidade serbisu direitamente moris mesak ho espesifiku liu, programa ida ne’e ho objectivo ne’ebe atu komunidade  iha koñesimentu hadia  programa  ekonomia-sosial no estadu lokal.
1.komunidade Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku Hae-Coni, moris ho kresimentu ekonomia mediu altu no dezenvolvimentu alargadu.
2 vizaun ne’ebe mais profunda liu no konkretu ho kontinuidade tuir misaun ne’ebe iha atu atinji metas dezenvolvimentu milenium suku tuir alliserse.
3. Hadi'a nível báziku literasia finanseira suku nian liu husi rede koordenasaun lokal ba programa ne’ebe bele hakbi’it komunidade
emtermus ekonomia lokal.
2.5 Dezenvolvimentu
   Dezenvolvimentu sai hanesan estratejia prosesu tranjisaun multidimensional ne’ebe ligados prosesu mudansa oi-oin iha pais ida nia laran. Prosesu mudansa multidimensionl fo sinais tranformasaun estrutural tuir peritus Chenery & syrquin (1975).        
   Dezenvolvimentu hanesan konseptu normativu ne’ebe hili kriterius hodi realijasaun potensial humanu atu atinji ojektivo. dezenvolvimentu lahanesan ho modernijasaun karik ita koalia klarumente hein sobre husi dezenvolvimentu. Economic Development in THe Third, Todaro, (2000)
Kartasamita (1996) koalia dezenvolvimentu hanesan esforsu ida ne’ebe aumenta rendimentu perkapita iha pais ida nia laran ne’ebe kondisaun komunidade pobreza muda. Hamoris komunidade signifika haforsa ho desijaun ba dezenvolvimentu komunidade sira moris mesak nian.
Hanesan hakerek tiha iha leten mak eskritor hakarak konklui katak preija duni halo mudansa municipio, postu, suku bainhira dezenolvimentu atu lao ba oin tenke dezenvolmentu mosu husi baze tamba baze nu’udar fatin lokal ne’ebe dok husi kapital nasaun nian ne’eduni hadia dezenvolvimentu iha suku hodi komunidade sira transorma agrikultura sai agrikula industrial hodi timor-leste lao ba oin.
2.6. Estrutura Pensamentu
Prespektiva lideransa nian ba paritisipasaun komunidade hasoru dezenvolvimentu mak ho direitamente eskematiku imajen tiha ona iha kraik ne’e

2.7 Hipoteza Peskiza
Profundamentu ho formulasaun problema no ligasaun ho baze de teoritiku ne’ebe halao mak,peskiza hetan hipoteza hanesan tuir mai ne’e:
Prepektiva lideransa fo  influensia signifikante hasoru dezenvolvimentu.
Partisipasaun komunidade fo influensia signfikante hasoru dezenvolvimentu.
.Prespektiva lideransa no partisipasaun komunidade fo influensia ba dezenvolvimentu.






KAPITULU III
METODOLÓJIA PESKIZA
3.1Tempu no Fatin Peskiza
Fatin no tempu ne’ebé ami peskizador utiliza hodi lori hakerek no hala’o peskiza ida ne’e maka hanesan tuir mai ne’e: Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku Hae-Coni
3.2.1 Tempu hala’o  peskiza   
Tempu ne’ebé peskizador utiliza hodi lori hakerek proposta ida ne’e maka durante semana ida (1) ne’ebé hahu husi loron,segunda dia 15 Fulan Dezembru Tinan 2015 remata iha loron Quinta Dia 18 Fulan Dezembru Tinan 2015.
3.3.3 Fatin hala’o peskiza
Peskiza ida ne’e hala’o: iha Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku Hae-Coni.
3.4.4 Universu no Amostra ba Peskiza
3.5.5 universu  peskiza
Tuir Nawawi (1985:141) hateten;
“Populasi adalah totalitas semua nilai yang mungkin, baik hasil menghitung ataupun pengukuran kuntiatif maupun kualitatif dari pada karakteristik tertentu mengenai sekumpulan objek yang lengkap”.
Universu mak totalidade valor hotu ne’ebe karik,  rezultadu sura ka sukat husi quantidade tantu qualidade husi karakteristika ruma kona-ba kolesaun objetu ne’ebé kompletu.
Tuir peritus Riduwan (2003 : 3) katak;
Populasi adalah keseluruhan dan karakteristik atau unit hasil pengukuran yang menjadi objek penelitian”. Ka universu mak totalidade no karakteristiku rezultadu sasukat ne’ebé sai hanesan objetu peskiza.
Bazeia bá matenek nain iha leten, mak peskizador fó signifika, populasaun hanesan objeitu ne’ebé iha area refere no tuir duni kriteria ne’ebé iha relasaun ho problema peskiza. Ne’e duni universu iha peskiza ne’e mak totalidade ema husi lideransa sira iha edifisiu
 konaba prespektiva lideransan nian ba partisipaasaun komunidade hasoru deezenvolvimentu. Lideransa sira totalidade hamutuk nain 30   maibe peskizdor foti so nain 15 deit  tamba relasiona ho peskiza sira nia argumenta ka esplikasaun hanesan deit.
3.1.2 Amostra peskiza
3.1.1 Amostra
Hasan (1999:12) hateten katak:“Sampel adalah bagian dari sebuah populasi yang dianggap dapat mewakili populasi tersebut”.Arikunto iha Riduwan (2002:56) hateten katak:“Sampel adalah bagian dari populasi (sebagian atau wakil populasi yang diteliti). Sampel penelitian adalah sebagian dari populasi yang diambil sebagai sumber data dan dapat mewakili seluruh populasi”.Iha fatin seluk  Sugiyonohusi Riduwan(2002:56) fó ninia hanoin katak: “Sampel adalah sebagian dari jumlah dan karakteristik yang dimiliki oleh pupulasi”.
Hahún ba ideia hirak iha leten, hakerek-na’in fóti konkluzaun katak amóstra iha peskiza ne’e fóti bazeia ba teoria husi Riduwan (2010:61) kona-ba maneira Aleatória Simples. Ho núne’e totál amóstra ba peskiza ne’e mak na’in 30 husi totál populasaun ba komunidade sira iha Suku Hae-Coni tinan 2015.
            Hatch no Farhadyiha Sugiyono (2009:60) hateten katak: “variabel adalah atribut, seseorang, atau objek, yang mempunyai ”variasi” antara satu orang dengan yang lain”.
Kerlinger iha Sugiyono (2009:61) hato’o katak:Variabel merupakan konstrak (constructs) atau sifat yang akan dipelajari.
Ia juga menjelaskan lebih lanjut bahwa: variabel dapat dikatakan sebagai suatu sifat yang diambil dari suatu nilai yang berbeda (different values). Dengan demikian variabel itu merupakan suatu yang bervariasi.
Hatutan ideia iha leten Kidder iha Sugiyono (2009:61) hateten katak: “Variabel adalah suatu kualitas (qualities) dimana peneliti mempelajari dan menarik kesimpulann darinya”.
Ho hanoin hirak iha leten hakerek na’in fóti konkluzaun katak variavel peskiza nian hanesan atributu, karakterístika ka valor ema nian, objetu ka atividade ne’ebé iha variasaun ne’ebé hakerek-na’in deside hodi  estuda no bele hetan ninia konkluzaun. Tan ne’e variavel iha peskiza ne’e iha parte rua mak hanesan variavel independente no variavel dependente.
3.3.1 Variavel Independente
Variavel independente katak variavel ne’ebé fó influénsia ka sai hanesan kauza mudansa ba variavel dependente. Variavel independente iha peskiza ne’e mak  prespektiva  lideransa nian ba partisipasaun komunidade.

DEFINISISAUN
OPERASIONAL VARIAVEL



 PRESPEKTIVA.
INDIKADÓR                               

PRESPEKTIVA LIDERANSA
ESKALA:

INTERVAL
SÍMBOLU:

X

Variavel dependente katak variavel ne’ebé hetan influénsia ka sai konsekuénsia ida husi variavel independente.Variavel dependente iha peskiza ne’e mak Dezenvolvimentu

DEFINISAUN OPERASAUN VARIABEL

PARTISIPASAUN KOMUNIDADE

INDIKADÓR:

PRESPEKTIVA LIDERANSA
ESKALA:

INTERVAL
SIMBOLU:
  
  Y















KAPITULU IV
DESKRIPSAUN BA REZULTADU PESKIZA
4.1 Elabora Dados Peskiza
Histori husi municipio Baucau (Tetum: Baukau), mak Municipioida ,ne’ebe sikat hela iha pais Timor-Leste, parte ponta Leste iha kapital municipio Baucau mos. (uluk ho naran Vila Salazar). Total familia iha  Municipio hamutuk, 104.571 (Sensus 2015) no luan area jeografikamente 1.494 Km². Iha Postu-Administrativo Baguia, Baucau, Laga, Quelicai, Vemasse, no Venilale (antes ho naran Vila Viçosa). Municipio ne’e hanesan los tempu  uluk  Kolonial iha Baucau hare ba parte tasi nian iha illeu kiik Selat Wetar; linha fronteira seluk  Municipio  Lautém iha parte leste Viqueque mai sorin parte loromonu nian mak Manatutu. Iha lingua seluk nasional ne’ebe koalia mak Tetum no Portugues, dala barak familia so uza lian materna Makasae, komunidade nia relijiaun katoliku no iha  oituan husi familia musulmano. Baucau iha nia potensial agrikula ne’ebe avansadu  iha teritoriu Timor Leste. Iha  aihan seluk prinsipal mak fos, kulu, nu’u, no seluk tan.
 Baukau, Iha mós aeroporto ida ho nia pista nebé naruk metros 2.500, maibé la operasional. Pistas seluk nebé iha, maka pista alkatroada ida, ho naruk metros
ho kondisoens pista at no sira né hotu la funsiona.
Postu Administrtivo Baguia mak postu ida ne’ebe dok husi nia kapital municipio komunidade iha postu baguia komunidade koalia lian nasional tetum no lian lokal mak lian makasa’e no nau-weti komunidade sira depende ba potensial agrikula tuir produktividade ne’ebe iha dala komunidade rendas produtu sira moris sai hanesan subsistenti deit, atu grante ba tinan naruk la iha meus seluk atu lori produtu hodi bele  responde ba merkadu komersiu.
Postu baguia iha potensial seluk mak hanesan rukursu humano ne’ebe ohin loron nakonu iha instituisaun hotu-hotu.
Suku Hae-Coni sikat hela iha Postu Baguia nia laran entre suku sia (9) seluk Suku Hae-Coni mos kalia lian nasional tetum no lian lokal mak makasa’e area georafika parte leste nian linha fronteira ho suku ousuna, no parte norte nian ho postu administrativo watucarbau, parte loromonu nian ho suku alawa kraik, parte sul nian liga fronteira postu Quelicai. Suku Hae-Coni iha mos foho matebian komunide Suku Hae-Coni iha potensial ba agrikula hanesan fehuk, aifarina, talas, koto, repolhu, fehukropa, sinora, li’is mean. li’is mutin no mos produtu seluk.
Plano Nasional dezenvolvimentu suku nu’udar visaun profunda husi estadu ba tinan naruk ne’ebe hakarak kresimentu ekonomiku suku nian lao ba oin maibe lider komunidade Suku Hae-Coni reflecte aspirasaun povo suku Hae-Coni tomak hateten PNDS hanesan base ne’ebe inspira no motiva ema hotu hadia moris no halakon kiak no mukit iha suku laran para nasaun ne’e bele forte no prospero maibe dala barak ona osan so sentraliza deit iha lider nasional sira nia bolsu. Husi municipio postu administrativo no sucos sai hanesan mos alvo ba dezenvolvimento konforme politica ne’ebe difini iha Plano nasional  dezenvolvimentu suku. Embora Plano nasional dezenvolvimentu suku fo prioridade ba suku, maibe prosessu sira ne’e hotu la hala’o no la realiza iha suku tuir kondisaun, rekusus no potencia ne’ebe kada aldei iha.
 Dados ne’ebe reflekte kondisaun ekonomiko social, edukasaun, saude , rekursos naturais,
recursos humanos iha suku lalao. Tuir Komunidade Sr. Joao Da Costa ne’ebe dehan dezenvolvimentu so sentraliza deit iha kapital nasional maibe atu mai dezenvolve to’o iha baze susar.
Peskizador nu’udar mos elaborasaun ba dados ne’ebe peskiza iha terenu tuir titulu ne’ebe iha








KAPITULU V
LIA MAKTAKA
5.1 Konkluzaun Espesifiku
Presiza fornese dezenvolvimentu ekonomia sustentabilidade moris diak nian ba familia hodi sai husi linha pobreza nia laran.
Kna’ar boot ne’ebé lideransa nasional to’o nivel lokal presiza konsidera mak, nesesidade infrastrutura, material no umanu, kria kampu de servisu realiza ba populasaun hodi prevene impaktu ba konflitu ne’ebe mosu. Progresu hanesan ne’e presiza aplika ba setor oioin, maibe, edukasaun nu’udar sentru ba esforsu hotu. Benefisiu sei mai iha tempu investimentu, no realizasaun iha setor ida ne’e sei sente duni, la’os de’it atu hasa’e estandar moris, maibe mos minimiza pobreza iha komunidade.
5.2 Sujestaun
Sujere ba lideransa iha pais republica demokratica timor-leste ida ne’e katak tenke enkoraja sector agríkola atu sai forte liu tan, hodi nuné bele reduz pobreza,garante seguransa alimentar no promove krescimentu ekonómiku, hodi mós aumenta empregu iha áreas rurais no iha Nação tomak. Sector agríkola ida ke buras maka sei estimula (ka insentiva) dezenvolvimentu rural. Primeira etapa, forma departamentu seguransa alimentar. Tuir mai,tenke
promosaun ba produsaun ai-hán (ka alimentos) ba merkadus doméstikus
(iha rai-laran), hodi substitui tiha importasoens. Etapa final (ka ikus nian) hodi  nu’une familia hotu fokus ba exportasaun husi ita nia produsaun agríkola.
Nu’udar Lideransa iha Plano atu fo formasaun ba dezempregu husi estruktural ka (penanguran musiman) hodi prátikas agríkolas industrial para aumenta produsaun
fós no batar, nu’une bele hametin seguransa alimentar, no loke oportunidades ba moris
zonas rurais. Dezenvolvimentu rural, sai nu’udar preokupasaun ida, iha prioridades lideransa nian,tamba 75 pursento husi ita-nia populasaun, mak moris iha áreas rural. Iha nível
nasional, populasaun aumenta ho ritmu 3,2%, no karik ritmu ida né mak mantein, ita-nia
populasaun sei aumenta ba dobru iha tinan 17 mai ne’e, katak, iha 2029, Timor-Leste sei
iha tokon 2,200 habitantes. Tamba, iha ita-nia Rain doben ne’e taxa natalidade ás liu, no
esperansa de vida maka badak, husi ita-nia populasaun tomak, pursentu 54% iha idade
tinan 19 nia ókos. Ne’eduni implementa polítikas atu garante empregu ba jovens sira, iha áreas rurais, nu’une mós iha áreas urbanas, hanesan mós atu ajuda oinsá garante seguransa alimentar, kria servisu no hamenus kiak. lideransa nia programa ba dezenvolvimentu rural, tenke hatúr iha ita-nia  plano global atu dezenvolve ekonomia iha Timor-Leste, husi indústrias tolu nebé vitais: agrikultura,turismu no petróleu. Nuné mós, programa apoio, husi inisiativas oioin ba polítikas espesífikas, atu orienta sector privadu, nia krescimentu iha áreas rurais. labele dizemina programa dezenvolvimentu rural, atu sai sustentável.
Hadia mos estrada, be mos eletrisidade, hadia fasilidade eskola, fo formasaun ba profesores atu lori estudante ba kualidade no iha skill teknologia profisional para halo inovasaun ba suku sai sidade hodi komunidade sente hakamatek.




Bibleografia
Metodu Peskiza Sosial iha materia  Administrasaun no estado. Rajawali Pers, Jakarta.
Karyadi, M, 1983, liderans ( Leadership ). Politie, Bogor
Dezenvolvimentu Lincolin Arsyad mestre bo’ot Fakuldade Ekonomia no Buissnis (FEB) Universidade Gadjah Mada, 1985
Koentjaraningrat, 1997. Metodu-metodu peskiza komunidade 
Tjokromidjojo, Bintoro, 1993. Planu dezenvolvimentu Mas Agung, Jakarta
1992, estratejia dezenvolvimentu. Gunung Agung,