(IHA
MUNICIPIO BAUCAU POSTU-ADMINISTRATIVO BAGUIA SUKU HAE-CONI)
HUSI
Abilio Pereira Barbosa
14.03.03.003
Ekonomia
Estudu Dezenvolvimentu
Professor Orientador
Materia Estatistika
(Dr. Arlindo do Ceo Fatima. L.Ec)
UNIVESRSIDADE ORIE NTAL
TIMOR LORO SA’E
(UNITAL)
Tinan Akademika
2015/2016
ABSTRATU
Hanesan hakerek tiha ona
iha preleminariu katak Prespektiva lideransa nian ba partisipasaun
komunidade hasoru dezenvolvimentu sai hanesan Titulu principal ne’ebe dala ruma mos sosiedade komunidade toka bei-beik. Buat hirak sira ne’e sai hanesan kestaun atu dada ema, tamba partisipasaun komunidade oinsa halao hasoru dezenvolvimentu. fundamentu peskiza ne’ebe halao mak survey, dala ruma mos sai tipu ba peskiza deskriptitivo
ne’ebe ho objectivo atu fo dalan ou esplika
klaru sobre prespektiva Lideransa ba partisipasaun komunidade hasoru dezenvolvimentu iha Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku Hae-Coni Rekolha dadus-dadus halao ho observasaun kestinario no Intervista
iha mos universu peskiza ba komunidade hotu-hotu ho lia nain komunidade ne’ebe iha suku no dada mos amostra em porposivo rezultado dados
ne’ebe analiza ho kualitativo suporta tabela-tabela frekuensia ne’ebe
simplesmente, tabulasaun risku no variabel ho indikador iha rezultadu peskiza ida ne’e .
PREFÁSIU
Hahi’i no
agradese ba Na’i Maromak tanba nia bensaun no espiritu hakerek- na’in bele finaliza mini-teze ida
ne’e ho di’ak tuir orientasaun ne’ebé iha.
Ho ne’on metin katak hakerek mini teze ida ne’e, hakerek na’in sempre
hasoru dezáfiu no obstákulu oi-oin. Maibé ho ida ne’e hotu bele liu husi tulun
no suporta husi parte hotu-hotu hanesan morál no mós materiál hodi hakerek no
finaliza mini teze ida ne’e. Ho oportunidade ida ne’e la haluha mós
hakerek-na’in hato’o obrigadu ba
Señor Prof. Dr. Roberto
Seixas Miranda Jerónimo hanesan Reitór Universidade
Oriental : Timor Lorosa’e ne’ebé iha
responsabilidade tomak ba institutu akademia ida ne’e.
Señor Dr. Saturnino
Claudio Cabral Maria. M.E ,hanesan Dekanú Fakuldade
Ekonomia.
Señor Fransisco Do Santos Martins .Se. hanesan
Chefe Departamentu Estudu Dezenvolvimentu .
Señor Arlindo do
Ceo Fatima L.Ec nu’udar orientador ba materia Estatistika II.
Ba dosente hotu
ne’ebé iha departamentu estudu dezenenvolvimentu
ne’ebé fó bukaé ba responsabliza
departamentu estudu dezenvolvimentu. hakerek-na’in
estudu iha Fakuldade Ekonomia, Universidade Oriental Timor Lorosa’e
Ba Señor Clementino
Pereirta no Señora Rojaliñha Barbosa nu’udar Inan no Aman ne’ebe
Apoio moral no
motivasaun tantu mos ekonomia rikusoin tomak.
Ba maluk
estudante hotu ne’ebé fó apoiu no kolaborasaun husi sira nia ideia durante
hakerek mini teze ida ne’e.
Ikus liu
hakerek-na’in konsidera katak mini teze ne’e sei dook husi liafuan perfeitu
tanba ne’e, presiza sujestaun no krítika sira ne’ebé ho intensaun dezenvolve
husi ema hotu-hotu atu hadi’a no haklean mini teze ne’e iha futuru.
DEDIKATÓRIU
Mini-Teze ida
ne’e ha’u hana’i ba:
Na’i Maromak
ne’ebé boot liu hotu-hotu, ho espiritu natureza tomak tanba Nia bensaun no
grasa, mak makerek-na’in bele remata hakerek mini-teze ida ne’e.
Ba ha’u nia
Inan-Aman ne’ebé ha’u hadomi: Clementino Pereira no Rojalinha Barbosa mak ha’u
hadomi ne’ebé hahoris, kuidadu no eduka, ha’u to’o boot ho sira nia domin
ne’ebé boot. ba ha’u nia melhor amigo melhor amiga sira tomak ne’ebé mak ha’u
hadomi naran mak hau latemi durante sira nafatin motivasaun no fó iedal ba ha’u
nia estudu durante hahu nivel primaria to’o estudu iha universidade bele to’o
ona Semestre Iv agora .
Ba familia tomak
ne’ebé fó apoiu no motivasaun maka’as durante ha’u nia estudu liu-liu ha’u nia
maun: Justinho Barbosa Pereira no la haluha mós ha’u nia alin feto Anjelinha
Pereira Inklui mos Alin ikun Jose da costa
ne’ebé ajuda iha tempo ne’ebé difísil durante ha’u estudu husi
Ensinu-Secundaria to’o mai nivel Ensino Superior.Tanbasira hotu nia suportasaun
no motivasaun ha’u bele to’o ona (Semestre IV).
Ba ha’u nia
dosente sira hotu iha departamentu estudu dezenvolvimentu, liu-liu ha’u nia
dosente orientador materia Estatistika ne’ebé ho laran luak oferese nia tempu
hodi fó orientasaun di’ak mai hau.
La haluha mos ba
ha’u nia (Almamater), Fakuldade
Ekonomia Universidade Oriental Timor Lorosa’e.
INDISE
Prefasiu.. I
Abstratu. II
Dedikatoriu. III
Indise. IV
Lema. V
Kapitulu I.Preleminariu. VI
Kapitulu I.Preleminariu. VI
Antesdensia. 1
Formulasaun Problema. 2
Objectivu
Peskiza.. 3
Benefisiu
Peskiza. 4
Sistematiku
deskreve. 5
Kapitulu II. Baze De Teritiku. VII
2.1. Definisau
Teoria. 6
2.2.
Prespektiva Lideransa. 7
2.3.Lideransa. 8
2.4. Partisipasaun komunitario. 9
2.5. Dezenvolvimentu. 10
2.6. Fator-Fator Ne’ebe Influensia Komunidade. 11
2.7. Estrutura
Pensamentu. 12
2.8. Hipoteza. 13
Kapitulu III.Metodologia Peskiza
VIII
3.1. Tempu No
Fatin Peskiza 14
3.2.
Fatin Halao Peskiza. 15
3.3. Universu no
Amostra ba Peskiza. 16
3.4.
Universu Peskiza. 17
3. 5. Variabel Peskiza. 18
3.6. Variabel
Indepedente. 19
3.7. Variabel
depedente 20
Kapitulu. IV.Deskripsaun Ba Rezultadu Peskiza. IX
4.2 Elabora
Dados Peskiza. 21
4.3 Historia
Municipio, Postu Suku. 22
5.1.Kapitulu
IV.Liafuan maktaka. X
5.2. Konkluzaun. 23
5.3. Sujestaun. 24
5.4
Bibleografia. 25
“LEMA”
Dezafiu Mak Hau Nia Frakeza Laos Atu Fo Sala
Espiritu Tulun Husi Maromak Nian No Mos Laos Atu Fo Sala Ba Inan Aman Maibe Pasesnsia
Deit.
Tamba Pasensia Mak Chave Prinsipal Hodi Manan
Vitoria Moris Diak Nian iha futuru
KAPITULU I
PRELEMINARIU
1.2 Antesdensia
Dezenvolvimentu sai
hanesan mehi no espetativa komunidade nian atu atinji mehi hirak ne’e mak
presiza prespektiva lideransa nian hodi hamosu estratejia foun iha suku para bele fanu povu
hotu-hotu no atende nessesidade povu nian ba bem-estar de serbisu no lori mos aspirasaun no aprosimasaun ho
komunidade hodi buka dalan alternativu ida mais konkretu hodi rezolve problema ne’ebe komunidade
infrenta. lider nu’udar individu ne’ebe iha kapasidade no komitmentu bo’ot hodi akumula komunidade sira hotu iha suku
laran hodi hala’o aktividade ruma para atinji objetivo. Tuir lei no. 3/2009 defini katak
lideransa komunitáriu sira nu’udar pessoal koletiva atu organiza partisipasaun
sidadaun hotu hodi fó solusaun ba sira nia problema rasik no ho vizaun profundu rasik
atu hala’o planu programa ne’ebé deside hamutuk ho komunidade.
Mesmu nu’une komunidade nia partisipasaun iha progressu
dezenvolvimentu sei menus no barak mak la kontribui ba progressu
dezenvolvimentu ne’ebe profunda ona. Ho ida ne’e mak nu’udar lideransa komunitario
no membru konsellu suku presiza desempeña kareira servisu nian ho konsiensia
nakonu espirito nasionalismu no patriotizmu hodi presta servisu tuir komitmentu
no konssistente. Moris iha sosiedade presiza tebes
lideransa ida ne’ebe iha kapasidade exklusivo
para hanorin no motiva komunidade sira hodi hala’o aktividade ida nu’une bele
hadia komunidade nia moris ho ekonomia sustentanbilidade harmonia no saudavel.
Atu hala’o aktividade ida presiza iha motivasaun no mos inspira hodi bele kreativo no sai ema inovator diak hodi halo inovasaun ba buat
hotu iha ne’e rasik .
Lideransa
komunitario nu’udar pesoal ne’ebe hetan legitimidade no konfiansa husi komunidade liu husi votasaun direita ne’ebe livremente no demokratiku liu, Atu assume kargu
nu’udar xefe do suku hodi presta
nia funsaun atu servi no tane komuniadade hodi bele aselera dezenvolvimentu
lokal. Bainhira lideransa eleito mak sei kaer pasta atu lejitima papél ne’ebé mak desempeña ona husi
lideransa komunitáriu nomos estrutura komunitárius sira, atrávesa husi Eleisaun Suku tuir lei no. 2/2004,
Durante tinan 5 (lima) nia laran. Lideransa komunitariu iha responsavel moral ne’ebe importante tebes ba kresimentu
socio-ekonomiku populasaun ba progresu dezenvolvimentu iha suku. Tuir Dekretu Lei no. 3/2009 husi Ministeri
Estatal ne’ebé hateten tenke responsabilidade ba pensamentu no knar lideransa
lokal hanesan tuir mai ne’e:
Koordena implementasaun hodi foti desijaun
husi Konsellu do Suku no halo koordenasaun ho membrus Konsellu do Suku sira
seluk.
Komitmentu ne’ebe mais profunda para Promove progressu
konsultasaun no diskusaun ne’ebé kontinua nafatin iha komunidade hotu konaba
planeamentu no ezekusaun ba programa dezenvolvimentu komunitáriu tantu mos halo
transparte ba akontabilidade publiku.
Halo kooperasaun ho Administrasaun municipal
no reprezentante governu konaba adopta prosedimentu ba dezenvolvimentu Suku.
Iha responsabilidade moral hodi rezolve problema
ka konflitu ki’ik ne’ebé mosu entre Aldeia ida ka rua ne’ebé eziste
iha Suku.
Promove no kriasaun atu bele halo prevensaun
ba violênsia doméstika.
Iha inisiativa atu fó apoiu no akompaña
vítima violênsia doméstika no tratamentu kastigu ba agresor atu nune’e bele
halakon kazu ne’ebe iha komunidade nia le’et.
Husu intervensaun ba parte seguransa se kuandu mosu
konflitu ka violênsia ida ne’ebé lahetan solusaun iha nível lokal no sai
hanesan provokasaun.
Apresenta ba aprovasaun iha Konsellu do Suku
konaba relatóriu finanseiru semestral nomos aktividades dezenvolvimentu nian.
Hametin relasaun sosial entre suku ida ba
suku ida hodi hapara problema jeografikamente mapa do suku.
Prespektiva
lideransa sai hanesan fatór determinante ba progresu dezenvolvimentu suku.
Mesmu nu’une atu aselera prosgressu dezenvolvimentu suku mak, presiza mos
kontribuisaun no partisipasaun komunidade iha aktividade hotu hahu husi
planeamentu, organija, inplementa no halo mos monitorizasaun to,o kontrolu
programa. Atu komunidade partisipa iha progressu dezenvolvimentu mak presiza
kria liña kordenasaun ou komunikasaun ne’ebe diak entre lideransa ho komunidade
atu bele hetan benefisiu ne’ebe mutual.
Prespektiva nu’udar
pensamentu ba estratejiku
nian ne’ebe fo hanoin diak ba komunidade hotu iha actividades ruma atu bele realiza objectivo
ne’ebe planeado ona. Atu
halao aktividade ida sei la ses husi objetivu ida ne’ebe atu atinji. Objetivu
ne’ebe atu atinji presija iha suportasaun no partisipasaun husi membru ou
komunidade sira nian ne’ebe presiza toma konsiderasaun hodi bele atinji objetivu ne’ebe iha.
Partisipasaun komunidade nian ita hare liu husi fiziku, non-fiziku no responsablidade. Partisipasaun komunidade importante tebes iha progressu dezenvolvimentu suku tamba komunidade mak sai hanesan
sujeitu ba iha dezenvolvimentu, ho ida ne’e mak komunidade presiza iha abilidade hodi bele
kreativo no sai mos inovator para halo
inovasaun ba suku. Dezenvolvimentu ne’ebe halao atu halo ba komunidade tamba
ne’e presiza iha involvimentu direita husi komunidade ne’e rasik atu deskobre
rasik sira nia problema atu nune’e bele buka dalan alternativo hodi
rezolve.
Partisipasaun komunidade sai hanesan baze fundamentu no prinsipiu profundu
empoderamentu komunidade. Komunidade sai hanesan alvu prinsipal ba iha dezenvolvimentu tamba ne’e presiza tebes komunidade nia
partisipasaun atu nune’e bele trasa dezenvolvimentu ne’ebe tuir nessesidade komunidade nian.
Relasiona ho ida ne’e mak tuir Tuir
Evereth F. Chumacher hateten katak, “dezenvolvimentu hahu husi ema maka nu’udar
abut ba riku soin hotu-hotu iha mundu no laos husi sasan”. (Pedagogia;2012).
Katak ema mak sai alvu ba dezenvolvimentu tamba ne’e presiza halo kapasitasaun ba
komunidade atu komunidade iha esperensia no kapasidade hodi partisipa iha dezenvolvimentu intera aksaun no planeamentu to’o ba kontrolu, ho efisiensia no efikas
hodi nune’e bele hetan rejultadu
ne’ebe bele iha feed
back ba komunidade. Liu husi
partisipasaun mak sei iha konsiensia hodi dezenvolve diak liu tan rekursus no matenek lokal ne’ebe iha
hodi atinji prosperiedade no aselera progressu dezenvolvimentu iha suku.
Suku nu’udar baze komunidade nian ne’ebe komunidade sira bele asesu
informasaun no bele expresa sira nia problema no nesesidade loron-loron atu
bele hetan atensaun husi estadu. Bainhira kondisaun iha suku mak permiti
hodi halo atendimentu imediatu ba iha komunidade sira, hodi komunidade sira asesu ba
buat hotu liu-liu nesesidade baziku mak sei
garante dezenvolvimentu
ne’ebe alargadu
no bem estar nessesidade familiar em jeralmente komunidade teritorio pais Timor-Leste. Ho
razaun sira ne’ebé maktemik
ona
iha parte antesdensia iha
leten mak makerek na’in hakarak atu observa no hatene klean liu tan kona-ba:
“PRESPEKTIVA LIDERANSA NIAN BA PARTISIPASAUN KOMUNIDADE HASORU DEZENVOLVIMENTU”
1.2.Formulasaun Problema
Profunda iha leten
mak makerek nain elogia hare oinsa partisipasun komunidade hasoru
dezenvolvimentu iha Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku Hae-Coni
konaba Prespektiva
Lideransa Nian Ba Partisipasaun Komunitario hasoru Dezenvolvimentu suku nian, mak
perguntas tuir mai ne’e.
1. Formas oinsa komunidade bele aumenta partisipasipa espesifikamente
komunidade kakiak entre
implementasaun programa nasional ne’ebe hamoris komunidade iha Suku Hae-Coni.?
2 Fator-fator ne’ebe influensia partisipasaun komuidade ba
implementasaun dezenvolimentu iha Suku Hae-Coni ?
3 Implikasaun saida deit mak atu impede partisipasaun
komunidade bainhira implimenta dezenvolvimentu iha Suku Hae-Coni.?
1.3 Objektivo Peskiza:
Banhira estuda sempre iha objectivu, nú’une peskiza ne’e mós ho nia objetivu mak atu hatene liu
tan susesu ka lae Prespektiva Lideransa Nian Ba
Partisipasaun Komunitario Hasoru Dezenvolvimentu Iha Mnicipio Baucau Postu
Administrativo Baguia Suku Hae-Coni.
Nu’une mos atu
hatene konaba desijaun husi lideransa nian ba dezenvolvimentu hasoru
komunidade.
1.4 Benefisiu Peskiza
1. Atu hatene
prespektiva lideransa nian ba partisipasaun komunidade hasoru dezenvolvimentu
iha Suku Hae-Coni.
2.Atu hatene meus oinsa komunikasaun sobre lideransa komunitario nian
hasoru dezenvolvimentu iha Suku Hae-Coni.
3. Atu hatene
lideransa komunitario no partisipasaun komunidade nian hasoru dezenvolvimentu
iha Suku Hae-Coni.
1.5. Sistematiku deskreve.
Sistematiku monografia
Kapitulu I
kontempla ho preleminariu antesdensia formulasaun problema, objektivo peskiza
Benefisiu
peskiza no sistematiku deskreve.
Kapitulu II,
Nakonu ho baze teoritiku. Definisaun teoria Prespektiva Lideransa, lideransa, partisipasaun komunidade, Fator-Fator influensia komunidade, dezenvomimentu, Suku Hae-Coni,
estrutura pensamentu no mos hipoteza
peskiza.,
Kapitulu III.
Metodologia peskiza, fatin no tempu peskiza, Tempu hala’o
peskiza, Fatin hala’o peskiza, Universu no Amostra ba Peskiza, universu
peskiza,Amostra peskiza,Variavel Peskiza Nian, variabel indepedente,no Variabel ndepedente.
Kapitulu
IV.hakerek hoDeskrisaun Rezultadu Peskiza, elabora dados peskiza Historia
Municipio,Postu, Suku,Kapitulu .v. lia maktak, konkluzaun, sujestaun, bibleografia
KAPITULU II
BAZE
TEORITIKU
2.1
Definisaun Teoria
2.2.
Prespektiva Lideransa
Prespektiva mai husi lingustika italia
“prospettiva” ne’ebe signifika hanesan
pensamentu estratejiku tuir Leonardo Da Vinci
perspektiva mak
buat ne’ebe naturalmente forma
pensamentu relativo
sai mos
materia iha ambiente nia laran. Mak konkluzaun perspektiva formas pensamentu ho objektu realidade.
Dezenvolvimentu
perspektiva sai hanesan siensia komesa husi tempu
renaissance.Paolo Uccelo (1397 - 1475 ) dala
barak horas atu estuda serbisu
foin tuir husi seluk Fillipo Brusnelleschi (1379
- 1446) sientista dezenvolvimentu, kontinusaun husi Leona Battista Alberti
(1404-1472 ). Koalia sobre tekniku estratejiku
dezenvolvimentu.
Tamba ne’e presija iha lideransa ida ne’ebe
iha pensamentu diak atu fo nafatin hanoin no hatudu dalan ba komunidade atu
oinsa komunidade bele louva hodi kontinua partisipa ba dezenvolvimentu iha nia rai
rasik, espesifikamente nia suku, tamba dezenvolvimentu atu sai alargadu
pressija hahu husi suku ka baze.
2.3 Lideransa
Lideransa ema ka
grupo ne’ebe determina diresaun organizasaun no influensa ema
hodi tuir diresaun
ne’e. (Nota: Iha definisaun no teorias oioin ba lideransa no tuir referensia
ne’e, aplika definisaun ne’e ba lideransa).
2.4. Partisipasaun Komunidade
Partisipasaun komunidade sai hanesan asuntu ida
ne’ebe mais importante para atu atinji rejultadu no kontinuidade programa
dezenvolvimentu. Partisipasaun no akompanhamentu ema husi hotu-hotu ou bele mos
direitamente grupu komunidade iha atividade nia laran ne’ebe ho pasensia.
Jnabrabota Bhattacharyya (Ndraha, 1990) signifika partisipasipasaun sai hanesan
faze ida ne’ebe foti husi atividade entre serbisu kolektivo hodi atinji
rejultadu husi parograma dezenvolvimentu se banhira dezenvolvimentu la atinji
tamba menus partisipasaun husi komunidade. (Kartasasmita, 1997)
a) dezenvolvimentu so benefisia deit ba grupu
kikoan deit no komunidade barak la hetan benefisia
b) dezenvolvimentu
maske signifikante sei benefisia ba komunidade barak, maibe komunidade menus kompriende
signifika ida ne’e
c)
dezenvolvimentu signifika atu benefisia komunidade tomak
kompriende,
maibe meus implementasaun la ho komprensaun sira.
d) dezenvolvimentu
kompriende atu benefisia komunidade maibe durante hahu komunidade
la
pretense ba.
Involve direita komunidade mak mais prinsipal iha prossesu dezenvolvimentu hotu-hotu
Partisipasisaun
komunidade iha programa hakbi’it apropriadu Kobre prossesu hotu-hotu komesa husi faze inisiu ate to’o
remata. Tamba ida ne’e mak
tuir T. Ndraha partisipasipasaun publiku hetan akontese espasu 4 (ha’at) mak:
a. Partisipasisaun prosesu formas nia laran;
b. Partisipasisaun implimentasaun nia laran
c. Partisipasisaun rezultadu benefisiu nia
laran;
d. Partisipasisaun evaluasaun nia laran.
Konsetu
ida ne’e fo signifika katak komunidade sei partisipas ho voluntariamente banhira sira involve a’an husi inisiu prosesu dezenvolvimentu nia laran liu
husi lideransa
nia prespektiva banhira sira hetan benefisiu
no sente hola parte hasoru duni lideransa nia prespektiva hodi
kontinuidade ida ne’ebe komunidade benefisia.
Modelo
partisipasipasaun komunidade entre faze dezenvolvimentu ne’ebe iha
Modelo
hirak. Peritus Ericson (no Slamet, 1994:89) modelo partisipasipasaun
komunidade entre dezenvolvimentu nakfahe
ba faze (3), maka:
1.
Partisipasipasaun entre faze planu (idea planing stage). Partisipasipasaun
ba faze
Ida
ne’e signifika mak involve ema hotu-hotu ba faze organija planu
no
strategia entre organija no estimasaun ba atividade projektu.
Komunidade
partisipa
fo sujestaun no kritika liu Enkontru ne’ebe iha;
2.
Partisipasipasaun iha faze implimentasaun nia
laran (implementation stage). Partisipasipasaun ba faze ida ne’e mak involve ema hotu-hotu ba faze implimentasaun serbisu
ida, projetu komunidade iha ne’e hetan fo
energia, osan bele mos
material/sasan
inklui idea-idea sai hanesan buat ida esensial ba partisipasipasaun
serbisu
tuir mai
3.
Partisipasipasaun iha utilijasaun nia laran (utilitazion stage).
Partisipasipasaun ba faze ida ne’e nian mak atu involve ema hotu-hotu ba faze
utilizasaun projetu
Antes
serbisu prijetu hotu. Partisipasaun
komunidade ba
Faze
ida ne’e hanesan energia no osan atu operasaun no tau matan projetu
Ne’ebe
hamri’ik.
2.5
Fator-Fator ne’ebe influensia komunidade.
Fatores-fatores ne’ebe influensia
partisipasisaun komunidade hamri’ik husi fatores
komunidade (internal) nia laran, mak kapasidade no prepara komunidade atu
partisipa,
no mos fatores ne’ebe komunidade husi liur (eksternal) tuir mai autor no
instrument orgaun formal ne’ebe komunidade iha kapasidade atu ligasaun ho stratifikasaun
sosial
iha komunidade nia laran tuir matenek nain Max Weber no Zanden (1988), deskobre
estratejia multidimensional konaba stratifikasaun komunidade ne’ebe identifika
iha komponente 3 nia laran, ne’ebe mak tuir mai ne’e klasse
(ekonomi),pozisaun (prestise)
no poder fatores-fatores ne’ebe fo influensia ba
partisipasaun komunidade hodi hetan klaru mak tuir mai ne’e
a.
Fator internal
fator-fator
internal mak mai husi gurupu komunidade rasik, maka individu-individu no grupu
ida nia laran. Karakteristiku individu ligasaun erat ou deside husi lalaok sosiologia hanesan tinan, tipo sexu, skill,
serbisu no rezultadu (Slamet,1994:97).
Em
teoritika, hasoru relasaun entre lalaok individu ho
aumenta partisipasisaun,
hanesan
idade, aumenta edukasaun,tipo serbisu,durasaun hanesan membru
komunidade,
habot rendimentu involve iha actividade dezenvolvimentu nia laran sei
influensia
liu ba partisipasaun (Slamet, 1994:137-143).
Tuir
peritus Plumer (Suryawan, 2004:27), fatores hirak ne’e
mak sei fo influensi ba komunidade atu
lori prossu partisipasaun mak hanesan:
skill
no matenek liu skill baziku ne’ebe privadu sei influensia ba ambiente
hotu-hotu
husi
komunidade refere. Kondisaun idea ne’e halo komunidade kompriende ou la hasoru faze-faze
no tipo husi partisipasaun ne’ebe iha:
serbisu
komunidade. baibain ema ho aumenta serbisu espesifiku sei hetan
diak
liu halo luan ou diak liu tan la halo luan maibe ouituan deit atu partisipa ba projetu ne’ebe iha. Often rajaun ne’ebe
profunda ba komunidade mak iha kontradisaun entre komitmentu hasoru serbisu ho
objetu atu partisipasipa;
_
aumenta edukasaun no analfabetizasaun. Fator ida ne’e influensia sobre
Komunidade
iha kompetensia atu partisipa no
kompriende Exekuta hasae no formas partisipasaun ne’ebe iha.
_
tipo sexu deskobre liu husi hanesan komunidade sei Konsidera fator ida
ne’e hetan influensia ojeitu no esforsu kapasidade komunidade atu partisipa lori
opinion mane no feto sei iha persepsisaun no panorma difirensia hasoru buat ida
bazika problema;
_
kredebilidade hasoru kultura. komunidade
ho aumenta heterogenitas
Ne’ebe
a’as, esensialmente husi saspektu religioju no kultura sei determina strategia
Partisipasaun
ne’ebe halao serta metodologia ne’ebe
halao. Kada
vez konfinsa ne’ebe hetan sobre konseptu-konseptu ne’ebe
iha
b.
Fator-fakor Eksternal
tuir
peritus Sunarti (iha jornal Tata Loka, 2003:9), fator-fator eksternal ida ne’e
hetan
koalia inflensia (stakeholder), maka autor hotu ne’ebe importante
iha
influensia hasoru dezenvolvimentu ida ne’e. inflensia chave ida ne’ebe se’e mak
iha
nia influensia ne’ebe ho signifikante tebes, ou iha nia pojisaun prinsipal
programa
susesu.
2.6.
Suku Hae-Coni
Suku
Hae-Coni sai hanesan fatin ida ne’ebe la fahe malu entre
komunidade ho komunidade tamba ne’e prespektiva lideransa nian hasoru
dezenvolvimentu sai mos hanesan programa prioridade nasional hodi komunidade
kontribui.
Suku
Hae-Coni nia
prinsipiu-prinsipiu
ne’ebe mais profundu:
Dezenvolvimentu Humanu
Otonomia
Desentralizasaun
Orientasaun
Ba Komunidade Kakiak
Partisipasipaaun
Justisa
No Lia Los Ba Jeneralidade
Demokrasia
Transparante Akuntabilidade
Prioridade
Em
jeralmente, objektivo Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku
Hae-Coni moris sustentavel harmonia no
komunidade atu iha oportunidade serbisu direitamente moris mesak ho espesifiku
liu, programa ida ne’e ho objectivo ne’ebe atu komunidade iha koñesimentu hadia programa ekonomia-sosial no estadu lokal.
1.komunidade
Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku Hae-Coni, moris ho kresimentu
ekonomia mediu altu no dezenvolvimentu alargadu.
2
vizaun ne’ebe mais profunda liu no konkretu ho kontinuidade tuir misaun ne’ebe
iha atu atinji metas dezenvolvimentu milenium suku tuir alliserse.
3.
Hadi'a nível báziku literasia finanseira suku nian liu husi rede koordenasaun
lokal ba programa ne’ebe bele hakbi’it komunidade
emtermus
ekonomia lokal.
2.5 Dezenvolvimentu
Dezenvolvimentu sai hanesan estratejia prosesu
tranjisaun multidimensional ne’ebe ligados prosesu mudansa oi-oin iha pais ida
nia laran. Prosesu mudansa multidimensionl fo sinais tranformasaun estrutural
tuir peritus Chenery & syrquin (1975).
Dezenvolvimentu
hanesan konseptu normativu ne’ebe hili kriterius hodi realijasaun potensial
humanu atu atinji ojektivo. dezenvolvimentu lahanesan ho modernijasaun karik
ita koalia klarumente hein sobre husi dezenvolvimentu. Economic Development
in THe Third, Todaro, (2000)
Kartasamita (1996) koalia dezenvolvimentu hanesan esforsu
ida ne’ebe aumenta rendimentu perkapita iha pais ida nia laran ne’ebe kondisaun
komunidade pobreza muda. Hamoris komunidade signifika haforsa ho desijaun ba
dezenvolvimentu komunidade sira moris mesak nian.
Hanesan hakerek tiha iha leten mak eskritor hakarak konklui
katak preija duni halo mudansa municipio, postu, suku bainhira dezenolvimentu
atu lao ba oin tenke dezenvolmentu mosu husi baze tamba baze nu’udar fatin
lokal ne’ebe dok husi kapital nasaun nian ne’eduni hadia dezenvolvimentu iha
suku hodi komunidade sira transorma agrikultura sai agrikula industrial hodi
timor-leste lao ba oin.
2.6. Estrutura Pensamentu
Prespektiva
lideransa nian ba paritisipasaun komunidade hasoru dezenvolvimentu mak ho
direitamente eskematiku imajen tiha ona iha kraik ne’e
2.7 Hipoteza Peskiza
Profundamentu ho
formulasaun problema no ligasaun ho baze de teoritiku ne’ebe halao mak,peskiza
hetan hipoteza hanesan tuir mai ne’e:
Prepektiva lideransa
fo influensia signifikante hasoru
dezenvolvimentu.
Partisipasaun
komunidade fo influensia signfikante hasoru dezenvolvimentu.
.Prespektiva
lideransa no partisipasaun komunidade fo influensia ba dezenvolvimentu.
KAPITULU III
METODOLÓJIA PESKIZA
3.1Tempu no Fatin Peskiza
Fatin no tempu
ne’ebé ami peskizador utiliza hodi lori hakerek no hala’o peskiza ida ne’e maka
hanesan tuir mai ne’e: Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku
Hae-Coni
3.2.1 Tempu
hala’o peskiza
Tempu ne’ebé
peskizador utiliza hodi lori hakerek proposta ida ne’e maka durante semana ida
(1) ne’ebé hahu husi loron,segunda dia 15 Fulan Dezembru Tinan 2015 remata iha
loron Quinta Dia 18 Fulan Dezembru Tinan 2015.
3.3.3 Fatin hala’o peskiza
Peskiza ida ne’e
hala’o: iha Municipio Baucau Postu Administrativo Baguia Suku Hae-Coni.
3.4.4 Universu
no Amostra ba Peskiza
3.5.5
universu peskiza
Tuir Nawawi (1985:141) hateten;
“Populasi adalah totalitas semua nilai yang mungkin,
baik hasil menghitung ataupun pengukuran kuntiatif maupun kualitatif dari pada
karakteristik tertentu mengenai sekumpulan objek yang lengkap”.
Universu mak totalidade valor hotu ne’ebe karik, rezultadu sura ka sukat husi quantidade tantu
qualidade husi karakteristika ruma kona-ba kolesaun objetu ne’ebé kompletu.
Tuir peritus Riduwan
(2003 : 3) katak;
“Populasi adalah keseluruhan dan
karakteristik atau unit hasil pengukuran yang menjadi objek penelitian”. Ka
universu mak totalidade no karakteristiku rezultadu sasukat ne’ebé sai hanesan
objetu peskiza.
Bazeia bá
matenek nain iha leten, mak peskizador fó signifika, populasaun
hanesan objeitu ne’ebé iha area refere no tuir duni kriteria ne’ebé iha
relasaun ho problema peskiza. Ne’e duni universu iha peskiza ne’e mak
totalidade ema husi lideransa sira iha edifisiu
konaba prespektiva lideransan nian ba
partisipaasaun komunidade hasoru deezenvolvimentu. Lideransa sira totalidade
hamutuk nain 30 maibe peskizdor foti so
nain 15 deit tamba relasiona ho peskiza
sira nia argumenta ka esplikasaun hanesan deit.
3.1.2 Amostra peskiza
3.1.1 Amostra
Hasan (1999:12)
hateten katak:“Sampel adalah bagian dari sebuah populasi yang dianggap dapat
mewakili populasi tersebut”.Arikunto iha Riduwan (2002:56) hateten
katak:“Sampel adalah bagian dari populasi (sebagian atau wakil populasi yang
diteliti). Sampel penelitian adalah sebagian dari populasi yang diambil sebagai
sumber data dan dapat mewakili seluruh populasi”.Iha fatin seluk Sugiyonohusi Riduwan(2002:56) fó ninia hanoin
katak: “Sampel adalah sebagian dari
jumlah dan karakteristik yang dimiliki oleh pupulasi”.
Hahún ba ideia
hirak iha leten, hakerek-na’in fóti konkluzaun katak amóstra iha peskiza ne’e
fóti bazeia ba teoria husi Riduwan (2010:61) kona-ba maneira Aleatória Simples. Ho núne’e totál
amóstra ba peskiza ne’e mak na’in 30 husi totál populasaun ba komunidade sira
iha Suku Hae-Coni tinan 2015.
Hatch no Farhadyiha Sugiyono
(2009:60) hateten katak: “variabel adalah
atribut, seseorang, atau objek, yang mempunyai ”variasi” antara satu orang
dengan yang lain”.
Kerlinger iha
Sugiyono (2009:61) hato’o katak:Variabel
merupakan konstrak (constructs) atau sifat yang akan dipelajari.
Ia juga menjelaskan lebih lanjut bahwa: variabel
dapat dikatakan sebagai suatu sifat yang diambil dari suatu nilai yang berbeda
(different values). Dengan demikian variabel itu merupakan suatu yang
bervariasi.
Hatutan ideia
iha leten Kidder iha Sugiyono (2009:61) hateten katak: “Variabel adalah suatu kualitas (qualities) dimana peneliti mempelajari
dan menarik kesimpulann darinya”.
Ho hanoin hirak
iha leten hakerek na’in fóti konkluzaun katak variavel peskiza nian hanesan
atributu, karakterístika ka valor ema nian, objetu ka atividade ne’ebé iha
variasaun ne’ebé hakerek-na’in deside hodi
estuda no bele hetan ninia konkluzaun. Tan ne’e variavel iha peskiza
ne’e iha parte rua mak hanesan variavel independente no variavel dependente.
3.3.1 Variavel
Independente
Variavel
independente katak variavel ne’ebé fó influénsia ka sai hanesan kauza mudansa
ba variavel dependente. Variavel independente iha peskiza ne’e mak prespektiva
lideransa nian ba partisipasaun
komunidade.
DEFINISISAUN
OPERASIONAL VARIAVEL
|
PRESPEKTIVA.
|
INDIKADÓR
|
PRESPEKTIVA LIDERANSA
|
ESKALA:
|
INTERVAL
|
SÍMBOLU:
|
X
|
Variavel dependente
katak variavel ne’ebé hetan influénsia ka sai konsekuénsia ida husi variavel
independente.Variavel dependente iha peskiza ne’e mak Dezenvolvimentu
DEFINISAUN OPERASAUN VARIABEL
|
PARTISIPASAUN KOMUNIDADE
|
INDIKADÓR:
|
PRESPEKTIVA LIDERANSA
|
ESKALA:
|
INTERVAL
|
SIMBOLU:
|
Y
|
KAPITULU
IV
DESKRIPSAUN
BA REZULTADU PESKIZA
4.1 Elabora Dados Peskiza
Histori husi
municipio Baucau (Tetum:
Baukau), mak Municipioida ,ne’ebe sikat hela iha pais Timor-Leste, parte ponta Leste
iha kapital municipio Baucau
mos. (uluk ho naran Vila Salazar). Total familia iha Municipio hamutuk, 104.571 (Sensus 2015) no
luan area jeografikamente 1.494 Km². Iha Postu-Administrativo Baguia,
Baucau,
Laga,
Quelicai,
Vemasse,
no Venilale
(antes ho naran Vila Viçosa). Municipio ne’e hanesan los tempu uluk Kolonial iha Baucau hare ba parte tasi nian
iha illeu kiik Selat Wetar;
linha fronteira seluk Municipio Lautém
iha parte leste Viqueque mai sorin parte
loromonu nian mak Manatutu. Iha lingua seluk nasional ne’ebe koalia mak Tetum
no Portugues,
dala barak familia so uza lian materna Makasae,
komunidade nia relijiaun katoliku no iha oituan husi familia musulmano. Baucau iha nia
potensial agrikula ne’ebe avansadu iha
teritoriu Timor Leste. Iha aihan seluk
prinsipal mak fos, kulu, nu’u, no seluk tan.
Baukau, Iha mós aeroporto ida ho nia pista
nebé naruk metros 2.500, maibé la operasional. Pistas seluk nebé iha, maka
pista alkatroada ida, ho naruk metros
ho kondisoens
pista at no sira né hotu la funsiona.
Postu Administrtivo
Baguia mak postu ida ne’ebe dok husi nia kapital municipio komunidade iha postu
baguia komunidade koalia lian nasional tetum no lian lokal mak lian makasa’e no
nau-weti komunidade sira depende ba potensial agrikula tuir produktividade
ne’ebe iha dala komunidade rendas produtu sira moris sai hanesan subsistenti
deit, atu grante ba tinan naruk la iha meus seluk atu lori produtu hodi
bele responde ba merkadu komersiu.
Postu baguia iha
potensial seluk mak hanesan rukursu humano ne’ebe ohin loron nakonu iha
instituisaun hotu-hotu.
Suku Hae-Coni
sikat hela iha Postu Baguia nia laran entre suku sia (9) seluk Suku Hae-Coni mos
kalia lian nasional tetum no lian lokal mak makasa’e area georafika parte leste
nian linha fronteira ho suku ousuna, no parte norte nian ho postu administrativo
watucarbau, parte loromonu nian ho suku alawa kraik, parte sul nian liga
fronteira postu Quelicai. Suku Hae-Coni iha mos foho matebian komunide Suku
Hae-Coni iha potensial ba agrikula hanesan fehuk, aifarina, talas, koto,
repolhu, fehukropa, sinora, li’is mean. li’is mutin no mos produtu seluk.
Plano Nasional
dezenvolvimentu suku nu’udar visaun profunda husi estadu ba tinan naruk ne’ebe
hakarak kresimentu ekonomiku suku nian lao ba oin maibe lider komunidade Suku
Hae-Coni reflecte aspirasaun povo suku Hae-Coni tomak hateten PNDS hanesan base
ne’ebe inspira no motiva ema hotu hadia moris no halakon kiak no mukit iha suku
laran para nasaun ne’e bele forte no prospero maibe dala barak ona osan so
sentraliza deit iha lider nasional sira nia bolsu. Husi municipio postu
administrativo no sucos sai hanesan mos alvo ba dezenvolvimento konforme
politica ne’ebe difini iha Plano nasional
dezenvolvimentu suku. Embora Plano nasional dezenvolvimentu suku fo
prioridade ba suku, maibe prosessu sira ne’e hotu la hala’o no la realiza iha
suku tuir kondisaun, rekusus no potencia ne’ebe kada aldei iha.
Dados ne’ebe reflekte kondisaun ekonomiko
social, edukasaun, saude , rekursos naturais,
recursos humanos
iha suku lalao. Tuir Komunidade Sr. Joao Da Costa ne’ebe dehan dezenvolvimentu
so sentraliza deit iha kapital nasional maibe atu mai dezenvolve to’o iha baze
susar.
Peskizador
nu’udar mos elaborasaun ba dados ne’ebe peskiza iha terenu tuir titulu ne’ebe
iha
KAPITULU V
LIA MAKTAKA
5.1 Konkluzaun Espesifiku
Presiza fornese dezenvolvimentu
ekonomia sustentabilidade moris diak nian ba familia hodi sai husi linha pobreza
nia laran.
Kna’ar boot
ne’ebé lideransa nasional to’o nivel lokal presiza konsidera mak, nesesidade
infrastrutura, material no umanu, kria kampu de servisu realiza ba populasaun
hodi prevene impaktu ba konflitu ne’ebe mosu. Progresu hanesan ne’e presiza aplika
ba setor oioin, maibe, edukasaun nu’udar sentru ba esforsu hotu. Benefisiu sei
mai iha tempu investimentu, no realizasaun iha setor ida ne’e sei sente duni,
la’os de’it atu hasa’e estandar moris, maibe mos minimiza pobreza iha
komunidade.
5.2 Sujestaun
Sujere ba
lideransa iha pais republica demokratica timor-leste ida ne’e katak tenke
enkoraja sector agríkola atu sai forte liu tan, hodi nuné bele reduz
pobreza,garante seguransa alimentar no promove krescimentu ekonómiku, hodi mós
aumenta empregu iha áreas rurais no iha Nação tomak. Sector agríkola ida ke
buras maka sei estimula (ka insentiva)
dezenvolvimentu rural. Primeira etapa, forma departamentu seguransa
alimentar. Tuir mai,tenke
promosaun ba
produsaun ai-hán (ka alimentos) ba
merkadus doméstikus
(iha rai-laran), hodi substitui tiha importasoens.
Etapa final (ka ikus nian) hodi nu’une familia hotu fokus ba
exportasaun husi ita nia produsaun agríkola.
Nu’udar
Lideransa iha Plano atu fo formasaun ba dezempregu husi estruktural ka
(penanguran musiman) hodi prátikas agríkolas industrial para aumenta produsaun
fós no batar, nu’une
bele hametin seguransa alimentar, no loke oportunidades ba moris
zonas rurais. Dezenvolvimentu
rural, sai nu’udar preokupasaun ida, iha prioridades lideransa nian,tamba 75
pursento husi ita-nia populasaun, mak moris iha áreas rural. Iha nível
nasional,
populasaun aumenta ho ritmu 3,2%, no karik ritmu ida né mak mantein, ita-nia
populasaun sei
aumenta ba dobru iha tinan 17 mai ne’e, katak, iha 2029, Timor-Leste sei
iha tokon 2,200
habitantes. Tamba, iha ita-nia Rain doben ne’e taxa natalidade ás liu, no
esperansa de
vida maka badak, husi ita-nia populasaun tomak, pursentu 54% iha idade
tinan 19 nia
ókos. Ne’eduni implementa polítikas atu garante empregu ba jovens sira, iha
áreas rurais, nu’une mós iha áreas urbanas, hanesan mós atu ajuda oinsá garante
seguransa alimentar, kria servisu no hamenus kiak. lideransa nia programa ba
dezenvolvimentu rural, tenke hatúr iha ita-nia
plano global atu dezenvolve ekonomia iha Timor-Leste, husi indústrias
tolu nebé vitais: agrikultura,turismu no petróleu. Nuné mós, programa apoio,
husi inisiativas oioin ba polítikas espesífikas, atu orienta sector privadu,
nia krescimentu iha áreas rurais. labele dizemina programa dezenvolvimentu
rural, atu sai sustentável.
Hadia mos
estrada, be mos eletrisidade, hadia fasilidade eskola, fo formasaun ba
profesores atu lori estudante ba kualidade no iha skill teknologia profisional
para halo inovasaun ba suku sai sidade hodi komunidade sente hakamatek.
Bibleografia
Metodu Peskiza Sosial iha materia
Administrasaun no estado. Rajawali Pers, Jakarta.
Karyadi, M,
1983, liderans ( Leadership ).
Politie, Bogor
Dezenvolvimentu
Lincolin Arsyad mestre bo’ot Fakuldade Ekonomia no Buissnis (FEB) Universidade Gadjah
Mada, 1985
Koentjaraningrat,
1997. Metodu-metodu peskiza
komunidade
Tjokromidjojo,
Bintoro, 1993. Planu dezenvolvimentu Mas Agung, Jakarta
1992, estratejia
dezenvolvimentu. Gunung Agung,